Gajnice su bogate zelenilom – gotovo svaka zgrada gleda na veći ili manji park, a u središtu naselja nalazi se najveći, Park 101. brigade. U njemu vrijeme svakodnevno provode sve generacije mještana: najmlađi se uz pasku roditelja igraju na brojnim dječjim igralištima, mladi se okupljaju na klupicama a stariji za stolovima u sjeni velikih stabala. Park je čest motiv fotografija koje mještani s ponosom objavljuju na društvenim mrežama, posebno u FB grupi Gajnice jučer, danas, sutra. Obzirom na značaj koji ovaj park ima u životu naselja, uputili smo se u potragu za njegovim autorom/autoricom, te istražili povijest njegova nastanka. Iz Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada dobili smo plan Parka iz 1974. godine.
Prema iskazima mještana, Park se počeo uređivati znatno kasnije, tijekom 1990-tih, a današnji izgled dobio je kroz više intervencija nakon 2010. godine. Nakon duljeg istraživanja nismo uspjeli utvrditi tko je autor hortikulturnog rješenja – stav je struke da je to školski primjer doprirodnog prostora, naročito u svom izvornom obliku. U Parku rastu različite vrste javora, hrast, bor, magnolija, breza, ali i voćke poput domaće šljive i kruške.
Park je oplemenjen skulpturama izvedenim u lokalnom bizečkom kamenu, a postavljene su na inicijativu Centra za kulturu i obrazovanje Susedgrad, u okviru njihova Otvorenog likovnog ateliera (OLA).
U Parku se nalazi boćalište koje nikad nije zaživjelo među mještanima – mnogi pored njega svakodnevno prolaze a da ga ne zamijete. Poveći izduženi prostor zove da se za njega osmisle novi sadržaji te smo mještane pozvali da iznesu svoje prijedloge s namjerom da ih uprizorimo na licu mjesta, u formi žive slike (tableau vivant) ili s izrezanim i oslikanim siluetama u kartonu. Izvedba je planirana za mjesec rujan a pripremne radionice će se uz vodstvo umjetnika/ca sudionika/ca programa Laboratorij Gajnice odvijati u drugoj polovici kolovoza, na otvorenom.
Pored Parka 101. brigade, niz je manjih parkova u naselju, a zelenilom je oplemenjen i glavni trg koji je uređen početkom 1980-tih. U časopisu Čovjek i prostor je 1979. objavljen natječaj za oblikovanje trga na kojem je 1980. godine odabrano riješenje Branka Silađina. U prilogu je prijedlog rješenja i fotografija realizacije u 1983. godini.
Ocjenjivački sud posebno je pohvalio tretman zelenila koje okolno stanovništvo štiti od buke te osigurava kvalitetnu mikroklimu na trgu. Posađeno je 60 stabala te se danas, kada svjedočimo sve višim temperaturama, zahvalni sklanjamo u sjenovite prostore pod njihovim krošnjama.
Zelenilom obiluluju i prostori uokolo Gajnica – sjeverno od naselja pružaju se zapadni obronci Medvednice s omiljenim odredištima izletnika iz cijelog Zagreba: špiljom Veternicom i planinarskim domom Glavica. Iz Gajnica se do njih može doći preko Gornjeg Stenjevca, Zelenom Magistralom ili ulicom Dubravica, dvama rutama na kojima se često mogu sresti planinari, šetači i biciklisti. To su pojedinci koji prepoznaju prostor Medvednice kao vrijednost a ta je svijest, nadamo se, jamac da će taj prostor i u budućnosti ostati sačuvan od nekontrolirane izgradnje.
Laboratorij Gajnice 