Ignac (Nacek) Tomić (r. 1949.) živi u kući uz ulicu Dubravica. Njegova je obitelj pripadala boljestojećima u Gornjem Stenjevcu, a pojedini članovi bili su aktivni u društvenom životu zajednice – pradjed Ignac i djed Josip bili su mrtvozornici i „starešine sela” (nešto poput današnjeg predsjednika mjesne zajednice). Djed Josip (Joško) Tomić (1902.- 1974.) bio je,Nastavi čitati “Nacek Tomić”
Arhiva kategorije: Gornji Stenjevec
Darko Smontara: Tekstilno rukotvorstvo i narodna nošnja Gornjeg Stenjevca
Današnjemu čovjeku, pogotovo mlađemu, teško je zamisliti da su se u prošlosti odjeća ili tekstil za osobne potrebe izrađivali unutar domaćinstva, uključujući uzgoj sirovine za tkanje. U Gornjem Stenjevcu uzgajala se konoplja a ne lan, kako navode neki autori, dok su se pamuk i končec te raznobojna pamučna pređa, pismo i mercerizirani pamučni konci kupovaliNastavi čitati “Darko Smontara: Tekstilno rukotvorstvo i narodna nošnja Gornjeg Stenjevca”
Stenjevečko vlastelinstvo
Prostor Gornjeg Stenjevca bio je kroz povijest dijelom različitih vlastelinstava. U srednjem je vijeku sva zemlja pripadala vladaru koji ju je dodjeljivao pojedincima-vlastelinima ili crkvenim institucijama i redovima na upravljanje i korištenje. U Hrvatskoj su vlastelini do sredine 19. stoljeća najčešće bili iz redova plemstva koje je posjed stjecalo kupnjom, nasljedstvom, ženidbom odnosno udajom iliNastavi čitati “Stenjevečko vlastelinstvo”
Darko Smontara: Povijest Gornjeg Stenjevca i starodrevne župe Stenjevečke
Darko Smontara (rođ. 1978.) je mještanin Gornjeg Stenjevca, pasionirani ljubitelj i istraživač lokalne etno baštine, posebno narodne nošnje čiji je velik poznavatelj. Priređivač je tematskih izložbi o povijesti naselja, suradnik Branka Kostelca na knjizi „Narodni plesovi i pjesme Vrapčanskog prigorja i Polja“(2011.) o etnografskoj i etnomuzikološkoj baštini naselja. Za mrežne stranice o Gornjem Stenjevcu priredioNastavi čitati “Darko Smontara: Povijest Gornjeg Stenjevca i starodrevne župe Stenjevečke”
Zdenko Trucek i prijatelj Ivan Poljak – priče iz povijesti
Gospodin Zdenko Trucek (rođ. 1934.) živi u kući blizu križanja ulica Dubravica i Karažnik, u nizinskom dijelu koji je danas u sastavu mjesnog odbora Gornji Stenjevec. Razgovarali smo u njegovom radnom prostoru u prizemlju kuće, punom stolarskih alata i strojeva. U njemu, uz Zdenka Truceka, danas radi i njegov unuk, Zdenko Bašić, ilustrator, redatelj, autorNastavi čitati “Zdenko Trucek i prijatelj Ivan Poljak – priče iz povijesti”
Susedgradsko i donjostubičko vlastelinstvo 1450.-1700.
Istražiti povijest prostora kojeg danas nazivamo Gornji Stenjevec, znači zaći daleko u povijest – iako se Gornji Stenjevec kao ime naselja na zemljovidima pojavljuje tek u 18. stoljeću, druga se naselja na tom prostoru spominju u pisanim vrelima ranijeg datuma, neka od 13. stoljeća, a u špilji Veternici pronađeni su kremeni artefakti (šiljci, strugala, bodeži)Nastavi čitati “Susedgradsko i donjostubičko vlastelinstvo 1450.-1700.”
Agrarne reforme
Agrarna reforma kao preraspodjela vlasništva nad zemljom poznata je od antičkog doba – agrarne su se reforme provodile u različita vremena s različitim ciljevima. U hrvatskoj se historiografiji navode tri agrarne reforme. Prvu je započeo 1848. ban Jelačić ukidanjem kmetstva. Druga je provedena 1919–41: razriješeni su kolonatski i drugi polufeudalni odnosi u Dalmaciji i HrvatskomNastavi čitati “Agrarne reforme”
Sjećanja na djetinjstvo 1950-tih
Fotografija uz naslov ovog teksta vlasništvo je Mirjane Rončević, prikazuje nju kao djevojčicu u Gornjem Stenjevcu početkom 1950-tih godina. Ta sličica iskrzanih dekorativnih rubova toliko je mala da stane u dlan te poziva na pažljivo rukovanje. Obrisi su djelomice mutni, ali dovoljno jasni da pobude sjećanja na vrijeme u kojem su zabilježeni. Zamolila sam gđuNastavi čitati “Sjećanja na djetinjstvo 1950-tih”
Poziv umjetnicima i umjetnicama
Pozivamo mlade umjetnike i umjetnice do 35. godine da se prijave za sudjelovanje u umjetničko-istraživačkom projektu „Gornji Stenjevec – narativi mjesta”. Projekt je posvećen Gornjem Stenjevcu, starom prigorskom naselju na zapadnom kraju Zagreba, danas u sastavu gradske četvrti Podsused-Vrapče. Namjera je projekta istražiti povijest života u naselju kroz razgovore s mještanima i mještankama te produciratiNastavi čitati “Poziv umjetnicima i umjetnicama”
O mlinovima
Prema sjećanjima mještana, na potoku Dubravica bilo je sedam mlinova. U knjizi “Etnografska baština okolice Zagreba” (izd. Zadružna štampa, Zagreb, 1988.) autor Ivica Šestan opisuje kako su mlinovi, lokalno nazivani melini, bili uglavnom vlasništvo obiteljskih zadruga, koje su mlin koristile prema rasporedu, za svoje potrebe i za mljevenje drugima – u tom slučaju, kao naknaduNastavi čitati “O mlinovima”
Laboratorij Gajnice 